Župna crkva Presvetog Trojstva sagrađena je u drugoj polovici 18. stoljeća, pretpostavlja se 1764., kada je oko plemićkog dvorca Antuna Jankovića počelo nicati naselje Daruvar. Zbog svog specifičnog izgleda, crkva je privlačila pozornost mnogih putopisaca ovog stoljeća. Prijedlog korištenja crkve načinio je poznati arhitekt Herman Bollé. U unutrašnjosti crkvene zgrade na sedam stupova stoji pjevački kor. Crkva ima kupolu i dva manja tornja.
Župna crkva Uznesenja BDM u Novoj Rači, koju su 1312. utemeljili templari, jednobrodna je građevina duga 33 i visoka 60 metara. Današnji izgled dobiva 1782. godine, spajajući ostatke gotike s baroknim elementima poput kape zvonika. Posebnost su očuvane puškarnice na tornju i kuli te kamene ploče s templarskim grbovima. Unutrašnjost krase povijesne orgulje iz 1753., vrijedna propovjedaonica te freske Franje Horvata. Crkva je kroz povijest prošla čak sedam pregradnji nakon turskih razaranja. 2010. godine proglašena je Marijanskim Svetištem.
Crkva sv. Katarine u Samarici srednjovjekovna je jednobrodna građevina, barokizirana u 18. stoljeću. Prepoznatljiva je po vitkom zvoniku visokom 35 metara s tri zvona i vanjskim stupnjevanim kontraforima. Unutrašnjost krase vrijedni barokni oltari sv. Katarine, sv. Mihaela i sv. Elizabete te bogat inventar zbog kojeg je zaštićeni spomenik kulture. Uz crkvu se nalazi uređen meditativni prostor sa špiljom Gospe Lurdske i spomenikom bl. Alojziju Stepincu, čije su moći ugrađene u novi oltarni stol.
Po stilskim oznakama slična je ostalim barokiziranim spomenicima iz pred turskoga razdoblja u Čazmanskom dekanatu. U dokumentima se spominje već 1277. godine, međutim nakon turskog pustošenja od nje je ostalo samo svetište. Nakon odlaska Turaka mještani su sagradili kapelicu u čast sv. Martina biskupa. Kao spomenik kulture nalazi se pod zaštitom Konzervatorskoga zavoda, a od 2025. godine u tijeku su priprema za njezino priključenje Kulturnoj ruti sv. Martina (Put sv. Martina).
Barokna kapela posvećena sv. Franji Ksaverskom smještena je na brežuljku među vinogradima, podalje od sela, ali na vrlo uočljivu mjestu. Sagrađena je 1757. U kapelici se nalaze tri vrijedna barokna oltara sa rokoko ukrasima: glavni oltar sv. Franje Ksaverskog te pokrajnji oltari sv. Jurja i sv. Jakova. Teško je stradala za vrijeme II. Svjetskoga rata, usprkos problemima s tadašnjim vlastima obnovljena je izvana i u tijeku su unutrašnji konzervatorski radovi na obnovi. Kao spomenik kulture, pod zaštitom je Konzervatorskog zavoda od 1964. godine.
Župna crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi jedan je od najstarijih sakralnih spomenika regije, u kojem se isprepliću romanika, gotika i barok. Crkva je izgrađena u 13. st., a njezina impozantna zapadna rozeta s promjerom većim od 6 metara i danas je jedna od najvećih u okvirima centralnoeuropske srednjovjekovne graditeljske produkcije. Crkva sv. Marije Magdalene je na listi zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture, a od 2023. godine uvrštena je na kulturnu rutu Vijeća Europe TRANSROMANICA kao izniman spomenik romaničke umjetnosti ovoga kraja.
Crkva sv. Stjepana u Štefanju, izgrađena 1242. godine na brežuljku iznad potoka Rakitnice, bila je jezgra oko koje se razvilo današnje naselje. Iako podignuta u jeku provale Tatara, opstala je kao duhovno središte, a prvi se put službeno spominje u popisu župa 1334. godine. Tijekom 17. stoljeća, točnije između 1640. i 1664. godine, stara je crkva temeljito obnovljena, ostavši do danas ključni povijesni simbol Starog Štefanja i okolnih naselja uz rijeku Česmu.
Katedrala sv. Terezije Avilske u Bjelovaru izgrađena je u stilu kasnog baroka te je smještena na glavnom gradskom trgu kojim dominira svojom visinom i bogato ukrašenim pročeljem. Građena između 1765. i 1771. godine, crkva je značajna ne samo zbog svoje arhitekture, već i zbog povijesne važnosti za grad. Njezino pročelje, raščlanjeno pilastrima i nišama te zvonik visok 52 metra čine ovu građevinu prepoznatljivom u urbanističkoj strukturi grada.