Povijesne dubrovačke zidine temelje se na nekoliko impresivnih tvrđava koje su stoljećima branile Republiku. Na sjeveru se nalazi kružna kula Minčeta, dok je jugozapadni kut utvrđen Bokarom, ključnim kružnim bastionom dizajniranim za zaštitu Vrata od Pila. Istočni ulaz čuva Revelin, a prilaz moru osigurava tvrđava sv. Ivana. Smješten na litici visokoj 37 metara, Lovrjenac ostaje vitalna samostojeća citadela posvećena očuvanju slobode grada.
Osnovan 1948. godine na povijesnom imanju Gučetić-Gozze, Arboretum Trsteno jedini je na hrvatskoj obali. Prostire se na 25,61 hektara i spaja kulturnu i prirodnu baštinu kroz renesansne i neoromantične vrtove, povijesnu vilu i maslinik. Zbirka sadrži 465 biljnih svojti iz cijelog svijeta, prvenstveno mediteranske, azijske i američke vrste. Ovaj zaštićeni spomenik vrtne arhitekture nudi jedinstvenu mješavinu egzotične flore i autohtonih obalnih šuma.
Smještena u blizini sela Ošlje na brdu Utrk, Rotonda je tajanstvena predromanička crkva s rijetkim kružnim tlocrtom s osam unutarnjih i vanjskih apsida. Vjerojatno iz 10. stoljeća, jedna je od samo dvije takve građevine u Hrvatskoj, s rustikalnim, lomljenim kamenim zidovima koji okružuju šest metara visok unutarnji prostor. Skriven u zelenilu Bijele lokve, ovo jedinstveno, uglavnom neistraženo mjesto nudi fascinantnu, slikovitu lokaciju za posjetitelje.
Izgrađen 1447. godine, Knežev dvor u Slanu otporni je spomenik Dubrovačke Republike. Unatoč tome što je razoren potresom 1667. i izgorjeli tijekom sukoba 1806. i 1991., pomno je obnovljen 2017. godine. Nekada obrambeno i administrativno sjedište, palača sada služi kao živopisno kulturno središte. Posjetitelji mogu istražiti njezinu povijesnu arhitekturu i očuvanu baštinu, koja odražava složenu i bogatu prošlost Dubrovačkog primorja.
Smještena u obnovljenoj župnoj dvorani, Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja u Slanu služi kao živopisno kulturno i društveno središte. Nekada uništeno tijekom Domovinskog rata, ovo zaštićeno mjesto sada predstavlja lokalnu baštinu kroz artefakte koje su prikupili građani, ranokršćanske sarkofage i tradicionalne narodne nošnje. Posjetitelji mogu istraživati modele pomorskih brodova i 3D oltarne prikaze. Osim svoje muzejske uloge, kuća je domaćin predavanja, umjetničkih rezidencija i multimedijskih događaja, spajajući tradiciju s modernim životom.
Južno od Slanog, Franjevački samostan i crkva sv. Jeronima osnovani su 1399. godine od strane Dubrovačke Republike kako bi suzbila bogumilsku sektu. Strateški smješten s pogledom na zaljev, kompleks uključuje zvonik, sakristiju i pet krila. Vrhunac je prostrani vrt u kojem se nalazi lapidarij, u kojem se nalaze značajni arheološki nalazi poput četiri ranokršćanska sarkofaga. Ovi kameni spomenici, uključujući jedan koji spominje svećenika, nude jedinstven uvid u drevnu duhovnu povijest regije.
Smješten 420 metara nadmorske visine, vidikovac Gajina nudi prekrasan panoramski pogled koji se proteže preko poluotoka Pelješca, Nacionalnog parka Mljet i Elafitskih otoka. Često nazivan najljepšim vidikovcem na Jadranu, vrhunac je za bicikliste i planinare koji istražuju dubrovačku obalu. Lokalitet ima namjensko odmorište i stanicu za servis bicikala, što ga čini savršenim mjestom za aktivne putnike koji žele uživati u upečatljivom kontrastu bijelog kamena i plavog mora.
Smješten nadomak Čapljine, Park prirode Hutovo blato predstavlja jedan od najvažnijih rezervata ptica močvarica u Europi. Ova jedinstvena močvara ključna je sa znanstvenog i ekološkog stajališta, dok zimi ugošćuje preko dvjesto vrsta ptica. Osim bogatog ptičjeg svijeta, vode parka obiluju cijenjenim ribama poput jegulje, šarana i cinkve. Kao nezaobilazna turistička destinacija, nudi savršen spoj netaknute prirode i bioraznolikosti koji očarava svakog posjetitelja.
Počitelj, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine nadomak Čapljine, očarava spojem orijentalne i mediteranske arhitekture.Kao strateško sjedište kapetanije, grad je dominirao dolinom Neretve sve do 19. stoljeća. Danas se ističe impresivnom utvrdom, izgrađenom između 15. i 18. stoljeća i Šišman Ibrahim-pašinom džamijom i medresom, čineći ovaj kameni grad nezaobilaznim povijesnim draguljem Hercegovine.
Stari kameni most na rijeci Bregavi kod Čapljine, poznat i kao Mustajbegov most, izgrađen je 1517. godine – čak pola stoljeća prije čuvenog Starog mosta u Mostaru. Ovaj nacionalni spomenik BiH ističe se najelegantnijim svodom raspona 17,5 m, što je rekord za mostove na ravničarskim rijekama. Kroz povijest je bio ključna točka za promet soli iz Gabele prema unutrašnjosti. Svojom specifičnom kaldrmom i osmanskom arhitekturom, ovaj skriveni dragulj Hercegovine predstavlja vrhunac tadašnjeg graditeljstva.
Crkva svetog Jakova u Međugorju jedno je od najpoznatijih katoličkih svetišta u jugoistočnoj Europi. Tijekom posljednjih desetljeća postala je jedno od najposjećenijih hodočasničkih odredišta na svijetu. Posvećena je svetom Jakovu Apostolu, zaštitniku hodočasnika. Prepoznatljiva je po svoja dva visoka zvonika i prostranom prostoru za velika molitvena okupljanja. Za hodočasnike na putu inspiriranom Camino de Santiago ova crkva simbolizira duhovno putovanje, molitvu i zajedništvo vjernika iz različitih krajeva svijeta.
Brdo ukazanja, poznatije i kao Podbrdo nalazi se u selu Bijakovići. To je mjesto na kojem su, prema svjedočanstvu šestero mladih iz Bijakovića i Međugorja, 24. lipnja 1981. godine započela ukazanja Blažene Djevice Marije. Taj događaj obilježio je povijest ovoga kraja i učinio ga jednim od najpoznatijih marijanskih hodočasničkih mjesta u svijetu. Danas hodočasnici iz cijeloga svijeta dolaze na ovo brdo kako bi molili i u tišini razmatrali otajstva vjere. Uz kamenitu stazu postavljene su postaje krunice koje prate put prema mjestu prvog ukazanja. Za mnoge hodočasnike to je snažno duhovno iskustvo i jedan od najvažnijih trenutaka posjeta Međugorju.