Camino Dubrovnik je osobno putovanje kroz krajolik koji spaja more, kamen, vjeru i tradiciju – od Dubrovnika kroz Dubrovačko primorje, Ravno, Neum, Čapljina i Čitluk do Međugorja. Staza je duga oko 145 km i podijeljena u 7 etapa / 7 dana hoda – 3,5 dana pješačenja kroz Hrvatsku te 3,5 dana kroz Bosnu i Hercegovinu, kroz područja pogodna za sve ljubitelje pješačenja različite kondicije i iskustva.
Ruta je dobro označena prepoznatljivom Camino signalizacijom za sigurno i jednostavno snalaženje na terenu, a možete koristiti i pametni telefon sa GPS datotekom.
Postavite GPS rutu na svom pametnom telefonu:
- Prvo instalirajte Maps.Me aplikaciju (za iPhone i Android)
- Zatim, na svom mobitelu otvorite ovu web stranicu i kliknite na Camino Dubrovnik GPS file download .
- Nakon što preuzmete, otvorite ga u aplikaciji Maps.Me.
Dužina: 5:32
Trajanje: 18.2km
Uspon: 440m
Nizbrdo: 480m
Ruta započinje od crkve sv. Jakova, istočno od Dubrovnika, i ide blago nizbrdo prema povijesnoj cjelini. Prolazi pored istočnog ulaza u Grad, utvrde Revelin te sjevernih gradskih zidina. Potom se penje na Gornji Kono, povijesnu gradsku ulicu, i njime ide do ulice Od križa koja vodi do početka serpentina za tvrđavu Imperijal na Srđu.
Tvrđava se nalazi na 415 metara visine te je ovo najveći uspon na cijelom Camino Dubrovnik. Nakon uspona slijedi ravna staza po platou Srđa do utvrde Strinjčera odakle se put spušta do naselja Nuncijata. Potom slijedi spuštanje na dubrovački vodovod iz 15. stoljeća te šetnja njime do Komolca. Ova dionica iznimno je ravna i s nje se pruža pogled na Rijeku dubrovačku. Put prelazi most te donjim putem uz sjevernu obalu Rijeke dubrovačke ide do naselja Mokošica.
Dužina: 3:36
Trajanje: 13.2km
Uspon: 480m
Nizbrdo: 400m
Slijedi uspon višestoljetnim putem do Petrova sela odakle starom stazom ide do predjela Barutana. Nakon izlaska na cestu prije Barutane ruta se nastavlja do sela Osojnik. Prolazi se kroz selo i pokraj crkve se nastavlja lijevo prema Orašcu.
Nakon dolaska na vidikovac Modrič kamen, put ide kroz šumu do crkve sv. Nikole iznad Orašca. Potom se staza ponovo spušta, prolazi se kroz naselje i ide sve do crkve Gospe od Orašca.
Dužina: 6:03
Trajanje: 22.3km
Uspon: 550m
Nizbrdo: 640m
Staza se od crkve u Orašcu penje prema jezeru Kočišće te ide zapadnom stranom iznad jezera. Nakon dionice uz potok koji se slijeva uz jezero, staza dolazi do maslinika između Orašca i Gromače.
Prolazi između maslinika, blago se uspinjući, i potom ulazi u povijesnu ulicu (omeđenu suhozidom i s povremenom kaldrmom na tlu) koja vodi sve do naselja Gromača. Nakon prolaska kroz naselje, ponovo se ide povijesnim putem prema naselju Kliševo – dvije dionice starog puta presijeca nekoliko desetaka metara asfaltirane ceste. Prolaskom kroz Kliševo slijedi se povijesna komunikacija tog sela s naseljima Mrčevo i Mravinjac. Nakon spuštanja i blagog uspona do Mrčeva slijedi uglavnom ravna dionica do Mravinjca. Od Mravinjca se nekoliko stotina metara lagano uspinje prema zavjetnoj crkvi sv. Liberana. Nakon početnog uspona, slijedi spuštanje i ravni dio staze do crkve s koje se pruža pogled na more i otoke.
Stazom koju koriste lovci ide se dalje prema naselju Rožetići. Na polovici te dionice napuštamo teritorij Grada Dubrovnika i spuštajući se ulazimo na područje Dubrovačkog primorja. Spust se nastavlja i dalje makadamskim putem te uglavnom ravnim povijesnim stazama kroz hrastovu šumu, gdje dolazimo do crkve u naselju Majkovi. Od crkve prema Slanome prolazi se povijesna ulica, zatim dio Napoleonove ceste s koje se staza spušta u maslinike i potom u samo naselje Slano.
Dužina: 5:36
Trajanje: 20.7km
Uspon: 610m
Nizbrdo: 290m
Poslije Slanog, staza se uspinje povijesnom komunikacijom Pod Gredom, nudeći otvorene poglede na more i tipičan mediteranski krajolik. Već nakon tri kilometra izlazi na asfaltni put koji hodočasnike dovodi do državne granice s Bosnom i Hercegovinom.
Na tom mjestu staza napušta priobalje i nastavlja se starim putem koji se stoljećima koristio kao prirodni koridor između obale i Popova polja. Nakon prelaska granice ruta se nastavlja povijesnim kamenim stazama i mirnim seoskim putovima, prolazeći kroz dva slikovita hercegovačka sela – Orahov Do i Češljare. Kamene kuće, suhozidi i obrađeni poljoprivredni krajolik ovom dijelu rute daju snažan osjećaj autentičnosti i tradicijskog načina života. Doživljaj hoda autentičnom Hercegovinom ne kvare ni kraći dijelovi staze uz regionalnu cestu, uz koje je potreban pojačan oprez.
U mjestu Zavala staza prolazi uz ulaz u špilju Vjetrenicu, jedinstveni prirodni fenomen upisan na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Špilja je uređena i otvorena za posjetitelje tijekom cijele godine, što ovo mjesto čini prirodnom točkom predaha i susreta s iznimnom baštinom hercegovačkog krša.
Hodočasnička staza dalje nastavlja trasom nekadašnje uskotračne željeznice poznate kao Ćiro. Izgrađena u doba Austro-Ugarske Monarhije, ova je željeznica nekoć povezivala Mostar s Dubrovnikom i Crnom Gorom. Danas je njezina trasa prenamijenjena u pješačko-biciklističku stazu koja u ovom dijelu mirno prati rub Popova polja. Dionica je ugodna za hodanje, bez većih uspona i nizbrdica, a podloga je utabani makadam, što ovaj dio puta čini pogodnim za tiho kretanje i kraće zadržavanje u ovom iznimnom prirodnom ambijentu.
Iz Zavale staza nastavlja Ćirinom trasom prema Ravnom, gdje u mjestu Čvaljina prolazi kroz 300 metara dug tunel, a zatim preko starog željezničkog mosta nastavlja do Ravnog. Camino staza prolazi samim mjestom, gdje su hodočasnicima na raspolaganju trgovine, kafići, restoran i različiti oblici smještaja. Posebno se ističe Hotel Stanica, smješten u obnovljenoj zgradi nekadašnje željezničke postaje, koja svjedoči o nekadašnjoj prometnoj i povijesnoj važnosti ovog kraja.
Dionica uključuje prelazak državne granice između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Hodočasnici su dužni imati važeći identifikacijski dokument te se prije polaska informirati o važećem graničnom režimu. Ulaskom u Bosnu i Hercegovinu primjenjuju se drugačiji uvjeti mobilnog roaminga, stoga se preporučuje provjeriti tarifne modele kod svog operatera ili unaprijed osigurati odgovarajući podatkovni paket.
Na prvih približno osam kilometara nakon prelaska granice moguća su područja bez mobilnog signala. Preporučuje se preuzeti offline kartu dionice prije polaska te osigurati dovoljnu količinu vode, osobito tijekom ljetnih mjeseci.
Dužina: 6:13
Trajanje: 23.7km
Uspon: 180m
Nizbrdo: 190m
Peta etapa vodi iz Ravnog prema Hutovu i duga je oko 25 kilometara. Ovu dionicu karakterizira vrlo blagi teren bez značajnijih uspona ili spuštanja. Prvih sedam kilometara, zaklonjena od sunca visokim brdima, ruta nastavlja asfaltiranom trasom stare Ćirine pruge rubom Popova polja.
Neposredno prije sela Velja Međa staza se spušta u otvoreni prostor Popova polja. U tom dijelu staza vodi preko mosta na rijeci Trebišnjici i još 16 kilometara širokim makadamskim putem uz rijeku.
Hodanje uz pogled na poljoprivredne površine, vodene kanale i brda koja okružuju polje hodočasniku pruža osjećaj prostranosti i mira. Zaklon od jakog sunca na ovom dijelu teško je naći pa je potrebno odgovarajuće se pripremiti. Dionica kroz Popovo polje završava u blizini umjetnog jezera Vrutak, odakle staza ponovno ide uz regionalnu cestu i ulazi u mjesto Hutovo. Hutovo nudi osnovne sadržaje za hodočasnike, uključujući kafić i smještaj, što ga čini praktičnim i ugodnim mjestom za odmor prije nastavka hoda.
Dužina: 8:04
Trajanje: 30.3km
Uspon: 220m
Nizbrdo: 520m
Iz Hutova asfaltnom cestom ide se sve do Hrasna. U Hrasnu se nalazi Svetište Kraljice Mira, biskupijsko marijansko svetište Trebinjsko-mrkanske biskupije.
Dio rute od Hrasna do Dračeva je kombinacija makadamskog i asfaltnog puta koji prati trasu stare uskotračne Ćirine pruge.
Područje ove rute je prirodnog i krškog pejsaža uz pogled na ravnice, masive i jezero. Rutom se prolazi kroz osam tunela i nekoliko mostova, jedan od atraktivnij mostova je Eiffelov most ( Štangerova ćuprija) kojeg je projektirao ured Gustava Eiffela tvorac Eiffelovog tornja, iz naseljenog mjesta Dračevo se izlazi preko malog mosta kojim se prelazi rijeka Krupa.
Neposredno nakon toga mosta prelazi se i preko mosta na Trsani kojim se prelazi rijeka Neretva, čime Camino ulazi u prostor Neretvanske doline. Ruta se nastavlja u Gabeli nasipom uz rijeku, ravnim i preglednim terenom koji omogućuje opušten hod prema selu Struge. Uz Struga Camnio vodi pješačkom stazom uz cestu koja vodi do Čapljine, gdje ova etapa završava. Čapljina, kao veće urbano središte nudi hodočasnicima širok raspon usluga, uključujući trgovine, ugostiteljske objekte i smještaj.
Dužina: 4:43
Trajanje: 16.1km
Uspon: 610m
Nizbrdo: 450m
Izlaskom iz grada započinjemo uspon na brdo Gradina, nakon čega se staza spušta na suprotnu stranu i nastavlja brdskom trasom uz koju se nižu brojne gomile- tumuli iz ilirskog razdoblja. Ovaj dio rute snažno svjedoči o višeslojnoj povijesti hercegovačkog krša.
Nakon okoprilike tri kilometra staza dolazi do autoceste, uz koju se nastavlja kombinacijom makadamskog puta i brdske staze. Nakon dodatna tri kilometra hoda dolazi se do podvožnjaka kojim se prelazi na drugu stranu prometnice. Na pojedinim djelovima dionice, osobito uz trasu autoceste pružaju se jedinstveni pogledi prema rijeci Neretvi, Počitelju i Dubravskoj visoravni.
Po prolasku podvožnjaka staza se ponovno uspinje brdskim putem prema Meku Docu, a zatim dalje prema vrhu brda na nadmorskoj visini od oko 500 metara, do kojega se dolazi nakon približno kilometar uspona. S vrha se otvara širok panoramski pogled na ovaj dio Hercegovine.
Posljednja tri kilometra rute postupno se spuštaju prema Međugorju, prolazeći pokraj Marijina križa i Brda ukazanja, te završavaju u samom središtu Međugorja – jednog od najznačajnijih svetišta Blažene Djevice Marije u ovom dijelu Europe