Drugi dan hodočašća uključuje 22,9 kilometara dugu šetnju od sela Brzac do Glavotoka, još uvijek u šotoventskom kraju, prije nego što se krene prema Dubašnici. Prolazeći kroz nekoliko autohtonih otočkih mjesta, ovaj dio rute završava u Malinskoj, središtu Općine Malinska-Dubašnica.

Nakon izlaska iz Brzca, staza vodi prema Glavotoku, zaseoku koji se prvi put spominje kao ljetna rezidencija (s kapelom) krčkih grofova Frankopana. U 15. st. kapela je poklonjena franjevcima koji su na imanju sagradili samostan, a kasnije i crkvu. Guste šume koje okružuju Glavotok vode do crkve sv. Krišogona iznad uvale Čavlena, pravog bisera otočke romaničke arhitekture. Kasnije će hodočasnici naići na najveći i najstariji hrast na otoku.

Šetnja uz more i dijelom kroz šumu vodi do vidikovca u predjelu Fumak, a potom slijedi selo Porat koje se razvilo oko franjevačkog samostana – kompleks koji se sastoji od muzeja, mlina za masline (mještani ga zovu toš) i zbirke crkvenih umjetnina i eksponata koji svjedoče o vjerskoj, kulturnoj i gospodarskoj baštini franjevaca trećoredaca u Poratu. Samostanski glagoljski lapidarij čuva preslike najstarijih i najvažnijih hrvatskih glagoljskih zapisa. Na putu kroz Dubašnicu šetači će vidjeti Staro groblje sv. Apolinara s impresivnim kamenim zvonikom. Put dalje vodi kroz nekoliko sela, od Svetog Antona i Milovčića do Kremenića s kapelom svetog Andrije, najstarijom sačuvanom kapelom na ovom području. Drugo poglavlje priče o Caminu završava u Malinskoj.