Camino uz rijeke je skladan spoj prirodnih ljepota i kulturne baštine proizašle iz pet stoljeća bogate povijesti, uz zelene riječne krajolike oko grada na četiri rijeke, brojne parkove, šetnice i staze.
Ruta je dobro označena prepoznatljivom Camino signalizacijom za sigurno i jednostavno snalaženje na terenu, a možete koristiti i pametni telefon sa GPS datotekom.
Postavite GPS rutu na svom pametnom telefonu:
- Prvo instalirajte Maps.Me aplikaciju (za iPhone i Android)
- Zatim, na svom mobitelu otvorite ovu web stranicu i kliknite na Camino uz rijeke GPS file download. . Nakon što preuzmete, otvorite ga u aplikaciji Maps.Me.
Ove predložene etape ili dnevne dionice samo su smjernice. Camino je vaše jedinstveno putovanje: slobodno sami odaberite polazišne točke i hodajte onoliko koliko najbolje odgovara vašem tempu i kako se osjećate.
Dužina: 11.6 km
Procijenjeno vrijeme: 3:08 h
Uspon: 200 m
Nizbrdo: 230 m
Ruta kreće ispred crkve Presvetoga Trojstva u Krašiću (prvi pečat), uz koju se nalazi i nekadašnji župni dvor, danas Spomen-dom blaženoga Alojzija Stepinca, mjesto u kojem je Alojzije Stepinac proveo posljednje godine svojega ovozemaljskog života. Po izlasku iz Krašića ruta ulazi u brežuljkasti kraj i nastavlja prema kapelici sv. Ivana Krstitelja iznad Krašića te selu Hrženik. Ruta nastavlja cestom sve do sela Vrhovac (kraja poznatog po vrhunskim vinima i lokalnim OPG-ovima), nudeći predivne panoramske vidike na planinu i park prirode Žumberak. U centru naselja nalazi se župna crkva sv. Kuzme i Damjana (drugi pečat).
Iz Vrhovca ruta se spušta prema kapeli sv. Roka u Vrhovačkom Sopotu. Od kapelice nastavlja prema mostu na rijeci Kupi u Ozlju. S mosta se pruža predivan pogled na Stari grad Ozalj, a u neposrednoj blizini mogu se vidjeti Mala hidroelektrana Ozalj, najstarija kontinentalna hidroelektrana u Hrvatskoj, te ozaljska kupališta na rijeci Kupi. Od mosta ruta nastavlja kroz središte Ozlja do Staroga grada (treći pečat), gdje je i službeni završetak prve dionice.
Dužina: 19.8 km
Procijenjeno vrijeme: 5:36 h
Uspon: 290 m
Nizbrdo: 310 m
Drugi dan ruta započinje kod dvorca Ozlja, u kojem je muzej se može posjetiti bogata kulturno povijesna zbirka, a koji često održava zanimljive izložbe. Prolazi uz župnu crkvu sv. Vida, uz koju se nalazi grob slikarice Slave Raškaj, te ubrzo nakon izlaska iz Ozlja ulazi u šumu. Šumskim putem, djelomično i makadamskim, ruta vodi sve do Pavlinskog samostana u Sveticama (četvrti pečat). Uz stazu je označen i križni put u spomen na ubijenoga svećenika Janeza Strašeka. Prvi prior svetičkog samostana bio je poznati leksikograf i pisac Ivan Belostenec, autor djela Gazophylacium, latinsko-hrvatskoga i hrvatsko-latinskoga rječnika.
Od Svetica ruta se spušta prema selima Mali Erjavec i Jaškovo – selu štrudle, gdje je napravljena najdulja štrudla na svijetu po Guinessu (peti pečat). Iz Jaškova ruta nastavlja dolinom rijeke Dobre do sela Zadobarje, u kojem se nalazi kapela sv. Antuna Pustinjaka (šesti pečat), poznata po srednjovjekovnim freskama. Od Zadobarja ruta prolazi brežuljkastim krajem (Ulica Seljani), koji odvaja dolinu rijeke Dobre od doline rijeke Kupe, sve do Male Jelse i crkve sv. Martina u Hrnetiću (sedmi pečat), gdje završava drugi dan.
Dužina: 15 km
Procijenjeno vrijeme: 4:30 h
Uspon: 80 m
Nizbrdo: 80 m
Treći dan ruta počinje uz župnu crkvu župe sv. Martina, jedne od triju srednjovjekovnih župa (prvi spomen 1334.) koje su postojale na prostoru današnjega Grada Karlovca. Ruta vodi makadamskom cestom uz samu obalu rijeke Kupe sve do Mosta grada Alessandrije u središtu Karlovca. Nakon prelaska mosta ruta nastavlja uređenom šetnicom uz Kupu sve do Karlovačke pivovare, gdje počinje uspon prema Starom gradu Dubovcu, također posjedu plemićkih obitelji Frankopan i Zrinski. Uz Stari grad (osmi pečat) nalaze se ostaci temelja crkve sv. Mihovila, središta srednjovjekovne dubovačke župe, također spomenute 1334. godine. Ruta se zatim spušta uz današnju župnu crkvu Majke Božje Snježne do Nacionalnog svetišta sv. Josipa (deveti pečat), koje ujedno ima status manje bazilike.
Ruta zatim nastavlja Marmontovom alejom, dijelom povijesne ceste Lujzijane, i Mačekovom ulicom do početka Korza i „Karlovačkog miljokaza“. Nakon toga ruta nastavlja Šetalištem dr. Franje Tuđmana („Promenada“), uz Glazbeni paviljon, Kino Edison i povijesne „šančeve“, do početka Radićeve ulice i Paviljona Katzler (deseti pečat). Kroz Riječka vrata ruta ulazi u Zvijezdu, povijesno središte Karlovca i prvi izvedeni idealni renesansni grad na svijetu, te nastavlja do crkve Presvetoga Trojstva (u crkvi se na glavnom oltaru nalazi kip sv. Jakova u spomen na srednjovjekovnu crkvu i župu koja se djelomično preklapala s prostorom današnje župe Presvetog Trojstva) i Trga bana Josipa Jelačića. Zatim ruta nastavlja preko Ruskoga puta i Vrbanićevog perivoja do obale rijeke Korane. Ondje hodočasnik može odabrati hoće li Koranu prijeći preko „Drvenog mosta“ ili „Pontonskog mosta“, a zatim uređenom šetnicom stiže do Aquatike – Slatkovodnog akvarija Karlovac (jedanaesti pečat).
Nakon Aquatike ruta ponovno prelazi Koranu i skreće uz Foginovo kupalište prema Gimnaziji Karlovac (mjestu školovanja Nikole Tesle) i Nikola Tesla Experience Centru (dvanaesti pečat). Zatim nastavlja gradskom četvrti Rakovac uz obalu Korane do Aleje hrvatskih branitelja, gdje ulazi u Mostanjsko polje. Ruta dalje vodi nasipom uz Koranu i Mrežnicu, prolazeći i pokraj ušća rijeke Mrežnice u Koranu, sve do mostova preko tih rijeka. Nakon prelaska rijeke Korane ruta ulazi u naselje Turanj, na čijem se početku nalazi Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj (trinaesti pečat), gdje ujedno završava treći dan.
Dužina: 19.3 km
Procijenjeno vrijeme: 5:31 h
Uspon: 350 m
Nizbrdo: 330 m
Četvrti dan ruta od Muzeja Domovinskog rata nastavlja kroz karlovačko naselje Mala Švarča, većim dijelom makadamskom cestom uz nasip uz rijeku Mrežnicu, sve do Donjeg Mrzlog Polja Mrežničkog. Ondje ruta ulazi u šumu i planinarskom stazom vodi do vrha brda Vinice i Planinarskog doma „Mladen Polović“ (četrnaesti pečat). Zatim se ruta spušta prema Dugoj Resi i župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog (petnaesti pečat). Uz obalu rijeke Mrežnice ruta nastavlja kroz naselje Tušmer, zatim kroz Park dr. Franje Tuđmana i uz Amfiteatar do Frankopanske ulice, gdje se lokalnom cestom kroz šumu uspinje prema selu Zagradci i kapelici sv. Fabijana i Sebastijana (šesnaesti pečat). Nakon kapelice ruta se spušta prema Starom gradu Novigradu, trasom nekadašnje povijesne ceste Karoline. Stari grad (sedamnaesti pečat) bio je također posjed obitelji Frankopan. Ruta zatim nastavlja do kamenoga mosta na rijeci Dobri iz 18. stoljeća. Četvrti dan završava kod župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Novigradu (osamnaesti pečat).
Dužina: 16.2 km
Procijenjeno vrijeme: 4:48 h
Uspon: 240 m
Nizbrdo: 160 m
Peti dan ruta, trasom povijesne ceste Karoline, od župne crkve u Novigradu prati dolinu rijeke Dobre sve do Jarčeg Polja, gdje slijedeći lokalnu cestu prema Vodenoj Dragi ulazi u brežuljkast i šumovit kraj. U Vodenoj Dragi nalazi se kapelica sv. Jelene Križarice, uz koju se nalazi devetnaesti pečat. Od Vodene Drage ruta nastavlja preko sela Beč, sve do Bosiljeva i župne crkve sv. Mavra (dvadeseti pečat), gdje ujedno završava peti dan.
Dužina: 18 km
Procijenjeno vrijeme: 5:14 h
Uspon: 420 m
Nizbrdo: 300 m
Zadnjeg dana ruta kreće od župne crkve u Bosiljevu i prolazi pokraj Staroga grada Bosiljeva, također nekadašnjeg frankopanskog posjeda. Nakon toga ruta većinom prati šumske makadamske putove do sela Veliki Jadrč i grobljanske kapele Svih svetih iz 17. stoljeća (dvadeset i prvi pečat). Od Velikog Jadrča ruta nastavlja lokalnim cestama kroz brežuljkast kraj do Severina na Kupi i frankopanskog dvorca (dvadeset i drugi pečat), smještenog na litici iznad rijeke Kupe. Ruta završava planinarskom stazom kroz šumu, dugom oko 5 km, koja vodi do Lukovdola (dvadeset i treći pečat), rodnog sela pjesnika Ivana Gorana Kovačića. Službeni završetak rute je uz župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije.